Institut za medicinska istraživanja

Univerzitet u Beogradu

Naučno-istraživački projekti


Na ovoj stranici možete pročitati više o naučno-istraživačkim projetima koji su u toku na Institutu klikom na odgovarajuću naučno-istraživačku grupe ispod.


Antiinflamatorni pristup ishrani kod pacijenata sa rakom dojke koji su na terapiji inhibitorima aromataze


Vodi: dr Vesna Vučić
Saradnici na projektu: Danijela Ristić Medić, Aleksandra Arsić, Maja Milošević, Snježana Petrović, Nebojša Ivanović, Milica Kojadinović, Biljana Pokimica, Marija Paunović
Broj projekta: 5050
Trajanje projekta: 2023 – 2026.
Vodeća institucija: Institut za medicinska istraživanja, Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu

Opis projekta: Projekat je osmišljen kao randomizovana klinička studija koje ima za cilj da ispita efekat antiinflamatorne nutritivne intervencije (u vidu primene odabrane dijete ili suplemenata) na status uhranjenosti, kliničke ishode i kvalitet života pacijenata sa rakom dojke koji su na terapiji inhibitorima aromataze. Realizacija ovog projekta doprineće sprečavanju pada nutritivnog statusa, boljem podnošenju terapije, smanjenju neželjenih efekata i rizika od komorbiditeta, a samim tim i poboljšanju kvaliteta života, kliničkih ishoda i stope preživljavanja kod pacijenta sa rakom dojke.

Razvoj pristupa upravljanje bolestima prenošenih krpeljima zasnovanih na diverzitetu krpelja i krpeljima prenosivih patogena (TalkToTick)


Vodi: dr Snežana Tomanović, naučni savetnik
Saradnici na projektu: dr Ratko Sukara, dr Darko Mihaljica, dr Gorana Veinović, dr Valentina Ćirković
Broj projekta: 2565
Trajanje projekta: 2023 – 2026.
Vodeća institucija: Institut za medicinska istraživanja, Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu

Opis projekta: TalkToTick je projekat koji donosi odgovor na pitanje u kojoj meri krpelji i njima prenošeni uzročnici bolesti prisutni na nekom prostoru zaista predstavljaju rizik po zdravlje ljudi. Klimatske promene, intenziviranje transporta i migracija nesumljivo dovode do promena u epidemiologiji vektorima prenosivih bolesti. Globalno, a i na našim prostorima, uočen je raskorak između registrovanog broja i raznovrsnosti krpelja, patogena koje oni prenose i potvrđenih kliničkih slučajeva bolesti. Smatra se da mnogi slučajevi bolesti ostaju neprepoznati ili pogrešno dijagnostifikovani. Glavni cilj našeg projekta je razvoj adekvatnih pristupa za dijagnostiku, terapiju i prevenciju krpeljima prenosivih bolesti zasnovanih na lokalnim uslovima ekologije, epidemiologije i geografske distribucije krpelja i krpeljima prenosivih patogena. Iako je TalkToTick projekat koncipiran u Srbiji kao model regionu, naša ambicija prevazilazi lokalni interes. Znanje i rezultati koje generišemo tokom realizacije projekta su izuzetno značajni za sve regione sa sličnom eko-epidemiološkom situacijom (Južna Evropa, susedne zemlje), a kao konceptualni pristup naš model može biti primenjen bilo gde. Projekat je u velikoj meri okrenut i građanima. Najznačajniji i najekonomičniji vid prevencije bolesti prenošenih krpeljima kod ljudi su lične mere zaštite i da bi se efikasnost ovih mera povećala neophodno je da informišemo, edukujemo i aktivno uključimo građane.

Iskorišćavanje potencijala nedovoljno iskorišćenih useva za promovisanje održive proizvodnje hrane (DIVERSIKROP)


Vodi: dr Marija Knez
Saradnici na projektu: dr Jelena Milešević, dr Petar Jovanović
Broj projekta: KA22146
Trajanje projekta: 2023 – 2027.
Vodeća institucija: Nacionalna agencija za istraživanje, PARIZ, Francuska

Opis projekta: Vizija Hrane Budućnosti je da kolektivno ostvari ekološki prihvatljive, socijalno sigurne, pravedne i ekonomski održive zdrave i bezbedne sisteme hrane (FS) za Evropu. FutureFoodS okuplja 87 partnera iz 22 zemlje članice EU, šest pridruženih zemalja i jednu zemlju u razvoju. FutureFoodS uključuje javne i privatne aktere, kreatore politike, fondacije, lokalne, pod-nacionalne, nacionalne organizacije širom EU. Svi ovi FutureFoodS partneri su u potpunosti usklađeni sa vizijom partnerstva i metodologijom za njegovu implementaciju u skladu sa SDG17 i komponentama Evropskog Zelenog dogovora. Ova vizija sastoji se od 4 opšta (GO), specifična (SO) i operativnih (OO) ciljeva koji se primenjuju na 4 istraživačke i inovacione oblasti i 4 transverzalne aktivnosti koje je identifikovao konzorcijum FutureFoods u svom stabilnom nacrtu Strateške istraživačko-inovacione agende (SRIA) koji predstavlja stratešku kičmu projekta. Postoje četiri glavna cilja: GO1 – Functioning of FS; GO2 – Sistem se približava; GO3 – Inkluzivna vlada; GO4 – Slučajevi zajedničkog stvaranja. Ovi GO su potom prevedeni u SO prioritete u skladu sa vremenskom skalom i resursima Partnerstva: SO1 – Promena načina ishrane; SO2- Promena načina na koji obrađujemo i snabdevamo hranu, SO3 – Promena načina povezivanja sa prehrambenim sistemima i SO4 – Promena načina na koji vladamo prehrambenim sistemima. Pored toga, postavljeno je 6 međusobno povezanih OO: OO1- Pooling R&I resursi i programiranje; OO2 – Operativna FS opservatorija; OO3 – Aktivno FS čvorište znanja FS Labs; OO4 – Funkcionalni mehanizmi deljenja znanja i skaliranja; OO5- Ponovno razmatranje SRIA; OO6 – Promovisanje, podrška, širenje & okupljanje FS raznih zajednica. Ciljevi sprovedeni u 8 WP FutureFoodS vršiće uticaj direktno ili indirektno na većinu destinacija Horizont Europe’s Cluster 6 2023-2024 radnog programa a posebno za temu destinacije ‘Pravičan, zdrav i ekološki pogodan prehrambeni sistem od primarne proizvodnje do potrošnje’ od‌jekuje glavnom politikomi strategijom EU i Svetskih prehrambenih Sistema.

Evropsko partnerstvo za održivu budućnost sistema hrane- Hrana Budućnosti


Vodi: dr Jelena Milešević
Broj projekta: 54378
Trajanje projekta: 2024-2027
Vodeća institucija: Univerzitetski Koledž Dublin, Irska

Opis projekta: Sa naglim rastom stanovništva i u kontekstu agro-klimatskih promena, povećana je potražnja za održivom proizvodnjom hranljive hrane. U Evropi, mnoge hranljive namirnice nisu široko uzgajane i konzumirane, uprkos njihovoj prikladnosti evropskim klimatskim uslovima i okruženjima, kao i održivosti za održivu proizvodnju sa manjim unosima. Nedovoljno iskorišćeni usevi koji su otporni na stres kao što su raž i leguminoze, imaju potencijal da snabdevaju ključne hranljive materije i poboljšavaju ishranu i rizik od bolesti povezanih sa ishranom. Takvi usevi imaju dugu istoriju uzgajanja širom kontinenta i deo su nacionalnog istorijskog identiteta hrane različitih evropskih zemalja, ali su nedovoljno iskorišćeni iz nekoliko složenih razloga. DIVERSIKROP se bavi ovim izazovima koristeći inovativan, međusektorski i multidisciplinarni pristup analizom daleke istorije nedovoljno iskorišćenih useva u Evropi, razumevanjem genetske raznolikosti i prilagođavanjem klimatskim promenama germplazma useva, analizom aktuelnih regionalnih trendova u potrošnji prehrambenih proizvoda i uključivanjem nacionalnih i EU kreatora politike i ključnih aktera DIVERSIKROP ima za cilj usklađivanje fragmentiranih podataka i razvoj strategija održivog uzgoja ciljnih useva, balansa između poljoprivredne održivosti i ljudske nutritivne vrednosti. DIVERSIKROP okuplja iskusnu i interdisciplinarnu mrežu za identifikaciju klimatski otpornih linija useva, kao i potencijalne nutritivne i zdravstvene prednosti njihove potrošnje kako bi ponovo razmislili o našim prehrambenim sistemima. DIVERSIKROP će ojačati Strategiju “ Od farme do viljuške” i strategije biodiverziteta u okviru Evropskog zelenog sporazuma kako bi doprineo ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja UN.

Biološki mehanizmi, nutritivni unos i status polinezasićenih masnih kiselina i folata: Unapređenje isxrane u Srbiji


Vodi: dr Marija Glibetić
Broj projekta: KA22146
Saradnici na projektu: Marija Takić, Milica Zeković, Biljana Pokimica, Tamara Popović, Gordana Petrović-Ogiano, Jelena Milešević, Jasmina Martačić-Debeljak, Marija Knez, Marija Ranić, Irena Krga, Vuk Stevanović, Marta Despotović, Nevena Kardum, Mirjana Gurinović, Marija Glibetić, Vesna Vučić, Aleksandra Arsić, Danijela Ristić-Medić, Milica Kodinović, Marja Pajunović
Trajanje projekta: 2024-2026
Vodeća institucija: Institut za medicinska istraživanja, Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu

Opis projekta: Predmet projekta je istraživanje o uvoženju i statusu fulatnih i poliunsaturiranih masnih kiselina (PUFA) u stanovništvu Srbije, koje nude 1. revizija literature za identifikaciju grupa u rizicima sa niskim utiskom folata i PUFA, 2. uspostavljanje i validacija metoda za utvrđivanje unosa i statusa , 3. Intervencijske studije na ćivotinjskom modelu, 4. rešenost etiopatogenetičkih, terapeutske i profilaktičkih efekata PUFA i soliti u hroničnim bolestima na ljudskom modelu, 5. istraživanja tržišta, proizvođača i potrošača percepcije prema hrani obogaćena folatima i PUFA, 6. rasejavanje rezultata naučne i opšte populacije.

Humane stromalne/matične ćelije dobijene ekspanzijom iz adipoznog tkiva: serijska ekspanzija i održavanje njihovih proliferativnih, multipotentnih i regulatorornih karakteristika


Vodi: dr Jauković Aleksandra
Broj projekta: I8765
Saradnici na projektu: Dr Diana Bugarski, dr Jelena Kocić, dr Drenka Trivanović
Trajanje projekta: 2024-2026
Vodeća institucija: Institut za medicinska istraživanja, Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu

Opis projekta: Upotreba matičnih/stromalnih ćelija dobijenih iz masnog tkiva kao autolognog izvora različitih diferenciranih ćelija ima veliki potencijal primene u regenerativnoj medicini. U fokusu ovog projekta bilo je definisanje efikasnih metoda ekstrakcije multipotentnih matičnih ćelija masnog tkiva, njihove ekspanzije i diferencijacije ex vivo, uz paralelno ispitivanje uticaja krioprezervacije na preživljavanje i proliferaciju ovih ćelija. Pored toga, karakteristike matičnih ćelija masnog tkiva umnoženih ex vivo poređene su u različitim model sistemima ćelijskih kultura, uključujući kultivaciju u biorekatorskim sistemima i 3D kulturama na nosačima od biomaterijala. Takođe je jedan od važnih ciljeva projekta podrazumevao analize uticaja matičnih ćelija masnog tkiva tokom dugotrajne ekspanzije u kulturi na proliferaciju različitih tumorskih ćelijskih linija kako bi se bolje definisala bezbednosti njihove primene.